Nacionalna kuhinja
Stariji ljudi koji su podosta svijeta obišli tvrde da nigdje nema ukusnijeg sira, mesa i mlijeka no sa Pešteri i rožajskih planina, niti ljepšega hljeba od rožajskog i novopazarskog. Turski SULTAN-CAR je za to čuo i naredio je pekarima da mu ispeku takav hljeb, a oni mu odgovoriše: „Čestriti care, učini da u blizini Istambula izviru Ibar i Raška, pa će i naš hljeb biti kao rožajski i novopazarski, jer je taj ukus od vode”! Rožajci su tradicionalno gostoprimljiv narod, dobri i pažljivi domaćini. U prošlosti je svaka imućnija kuća imala musafirsku ( gostinsku ) sobu. U gostinskoj sobi niko od ukućana obično nije spavao, već je ta soba bila uredno pospremljena da u svako doba dana i noći prihvati gosta- namjernika. Po tradiciji bi se na sofri (sto za ručavanje) postavljala kašika više za mogućeg gosta, a kada bi se dočekivao gost širom bi se otvarala visoka avlijska kapija. Gost se smještao na „vrh sobe”, na najbolje i najpreglednije mjesto, i bio bi nuđen najboljom hranom i pićem koji bi se našli u kući jer je vladalo uvjerenje da se gost ne smije pustiti da ode iz kuće gladan. Domaćin i svi ukućani bi se trudili da se gost osjeća prijatno kao kod svoje kuće.
Sač
Sač je veliki metalni poklopac kojim bi se u prošlosti pokrivalo tijesto za hljeb ili meso za pečenje. Potom bi se na sač nabacivao pepeo i žar. Tako se nekada pekao najukusniji hljeb, pečenje… neki restorani u ovom kraju preuzeli su ovaj tradicionalni način pečenja ispod sača jer meso ostaje sočno i posebnog ukusa.
Jardum
Jardum : ovčje mlijeko posoliti po ukusu i staviti da se kuva na tihoj-umjerenoj vatri uz neprestano miješanje, dok se čitava površina ne prekrije pjenom . Tada se posuda skida sa vatre da se hladi. Ovo mlijeko je , kada se ohladi, veoma gusto i ukusno. Obično se služi na kraju jela.
Crepulja
Crepulja je plitka glinena posuda sa malim otvorom na sredini. Ona se stavi na vatru dok se ne ugrije a zatim se podiže kukom za onaj otvor. Onda se na crepulji stavlja tijesto i pokriva se sačem (poklopcem). Na sač se stavlja vreo pepeo i žar, tako da se pogača (vrsta hljeba) peče ravnomjerno sa dvije strane, odozdo od usijane crepulje a odozgo od žara na saču.
Priganice
U mlakoj, blago posoljenoj vodi kuvati tijesto od pšeničnog brašna dok ne postane malo gušće od kašastog. U dobro ugrijano ulje u tiganju, kašikom stavljati pomalo tijesta, tako da pliva u masnoći. Tijesto ne treba puštati da nadolazi. Kad priganica porumeni sa obje strane, vadi se iz tiganja i servira sa medom.
Paprika u jardumu
Paprika u jardumu : paprike oprati, izvaditi im drške i složiti ih u drvenu posudu da stoje dva-tri dana. Zatim naliti ovčju vareniku (jardum), malo posoliti i ostaviti da tako stoji 15-20 dana. Služiti tek nakon isteka tog vremena.
Kačamak
U provrelu vodu staviti kukuruzno brašno i posoliti po želji, zatim kuvati na jačoj vatri, puštajući da ključa pola sata na kraju oklagijom dobro izmiješati, tako da tijesto kačamaka postane ujednačeno i meko. Kačamak se servira u tepsiji i začinjava pripremljenom smjesom od pomiješanog masla i kajmaka, a uz njega se služi gusto kisjelo mlijeko.
Tarhana
U posudu staviti vodu da se grije. U tepsiji pomalo kvasiti pšeničmo brašno i trljati dlanom o dlan dok se ne naprave mrvice. Sitom prosijati brašno a ostatke ugrušanih mrvica iz sita sipati u vodu, dodati rastopljeno maslo, jaja i so po želji. Tarhana se kuva dok se ne zgusne i provri.
Popara sa sirom
Komadiće dobro skorelog hljeba ubaciti na kratko u posudu sa vrelom vodom da se omekšaju i odmah procijediti, tako da sva voda istekne. Poparu začiniti istopljenim maslom u koji je dodat tvrdi planinski sir. Služi se sa kisjelim mlijekom. Tajna dobre popare je u tome što komadiće hljeba ne treba previše izlagati dejstvu vrele vode.